Treba li moj dokument Apostille pečat?
Ako želite s dokumentom izdatim u Bosni I Hercegovini ostvariti neko pravo u inozemstvu, vrlo vjerojatno trebate Apostile pečat na originalnom dokumentu. No, da li sve države trebaju ili priznaju apostile pečat kao legalizovani dokumnt, pročitajte niže.
Zbog toga „Prevedi24 Sudski tumači“ su razvili QR kod koji ide na svaki ovjereni prijevod sudskog tumača, te se time potvrđuje autentičnost ovjere prijevoda, što institucijama u inozemstvu olakšava rad i priznavanje valjanosti prijevoda.
Apostille je nadovjera ili legalizacija javnih isprava koje se koriste u međunarodnom pravnom prometu. Ovjerom dokumenta sa „Apostille“ ovjeravaju se i privatne isprave (punomoć, diplome, svjedodžbe, rodni list, vjenčani list, potvrde o slobodnom bračnom stanju, izvadak iz matične knjige umrlih …). Time se potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji se nalaze na ispravi, ali ne i sadržaj isprave. Apostille pečat se dakle aplicira na navedene isprave samo u slučaju da su iste potrebne za upotrebu u nekoj drugoj državi koja nije Bosna i Hercegovina.
Stranim javnim ispravama, u smislu Haške konvencije od 5. oktobra 1961. godine, smatraju se:
a) isprave koje je izdao sud ili službena osoba vezana uz državne sudove ili javnog tužioca, voditelj sudske pisarnice ili sudski izvršitelj (“huissier de justice”);
b) upravne isprave;
c) notarske isprave / javnobilježničke isprave;
d) službena uvjerenja stavljena na privatne isprave, kao što su navodi o registraciji, ovjera točnosti datuma, ovjera potpisa.
Međutim, ova konvencija se ne primjenjuje:
a) na isprave koje su izdali diplomatski ili konzularni predstavnici;
b) na isprave upravnih tijela koje se neposredno odnose na trgovinsko ili carinsko poslovanje.
U Bosni i Hercegovini „Apostille“ izdaju Općinski sudovi, a ako između Bosne i Hercegovine i druge države ne postoji ugovor u smislu Haške Konvencije, tada je ispravu potrebno legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije pri Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine.
Za poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (isprave izdane u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Bosni i Hercegovini, odnosno isprave izdane u Bosni i Hercegovini koje će se upotrijebiti u inozemstvu) ovlašteni su i Ministarstvo vanjskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije i konzularni uredi u inozemstvu.
Općinski sud u pravilu izdaje Apostille.
Građani su često u nedoumici trebaju li prvo napraviti ovjereni prijevod pa takav uvezeni dokument predati na nadovjeru (izradu Apostille) ili obrnuto: prvo izraditi Apostille pa sve to skupa prevesti na ciljni jezik i trebaju li pritom ovjeriti dokument kod notara. Svaka institucija ima svoje specifične zahtjeve pa stoga savjetujemo stranke da se prethodno raspitaju kod institucije u koju predaju ovjereni prijevod na koji način je potrebno ovjeriti prijevod i je li s prijevodom potrebno uvezati original ili kopiju dokumenta, kao i da li uopšte priznaju prevod napravljen u Bosni i Hercegovini.
Kako ovjeriti ispravu u Bosni i Hercegovini pred sudom ?
1. Prije dolaska u sud obvezno ponesite: osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i original isprave koju želite ovjeriti.
2. Nakon što ste pribavili isprave koje želite ovjeriti: donesite ih u sud i javite se u pisarnu suda kod višeg referenta za ovjeru, koji će Vam pregledati isprave koje želite ovjeriti i dati Vam detaljne naputke u svezi ovjere.
3. Za svaku ovjeru plaća se sudska taksa koja se određuje po vrsti ovjere (potpis, rukopis, prijepis, izjava, prijevod)
SPISAK ZEMALJA ZA ČIJE ISPRAVE U BIH NIJE POTREBAN APOSTILLE
(neposredno se priznaju u Bosni I Hercegovini)
(prema podacima o zaključenim bilateralnim ugovorima, sa sajta Ministarstva pravde BiH)
Oslobađanje od legalizacije prema:
– BILATERALNIM UGOVORIMA KOJE JE ZAKLJUČILA BIH (sa zemljama
navedenim pod tač. 1-4.)
– BILATERALNIM UGOVORIMA KOJE JE ZAKLJUČILA SFRJ, a koje je NOTIFIKACIJOM O SUKCESIJI PREUZELA BIH (od tačke 5. nadalje)
1. HRVATSKA
2. SRBIJA
3. CRNA GORA
4. TURSKA
QR KOD koji se nalazi na dokumentima prevedenim od strane Sudskih tumača Prevedi24, sadržava potrebnu autentifikaciju ovjere i sadržaja, što rezultira nedvojbenim utvrđivanjem autentičnosti u inozemstvu.
Napomena:
BiH je sa Makedonijom i Slovenijom zaključila ugovore o pravnoj pomoći koji uključuju i međusobno priznavanje javnih isprava bez legalizacije i bez Apostila.
AUSTRIJA – Ugovor između FNRJ i Republike Austrije o uzajamnom pravnom saobraćaju od 16.12.1954.godine (objavljen u «Službenom listu FNRJ» – Dodatak broj 8/55, a stupio je na snagu 13.12.1955.godine);
6. BELGIJA – Konvencija između SFRJ i Kraljevine Belgije o izdavanju izvoda iz matičnih knjiga i oslobađanju od legalizacije od 24.09.1971.godine (Konvencija je objavljena u «Službenom listu SFRJ», broj 55/72, a stupila je na snagu 01.12.1972.godine); Sporazum između SFRJ i Kraljevine Belgije o pravnoj pomoći u građanskim i tragovačkim stvarima od 24.09.1971.godine (Sporazum je objavljen u «Službenom listu SFRJ» – Dodatak – broj 7/74, a stupio je na snagu 01.06.1972.godine);
7. BUGARSKA – Ugovor između FNRJ i Narodne Republike Bugarske o uzajamnoj pravnoj pomoćI od 23.03.1956.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» – Dodatak, broj 1/57, a stupio je na snagu 17.01.1957.godine
8. ČEŠKA – Ugovor između SFRJ i Čehoslovačke Socijalističke Republike o regulisanju pravnih odnosa u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 20.01.1964.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ», – Dodatak, broj 13/64, a stupio je na snagu 02.08.1964.godine). Napominjemo da su raspadom Čehoslovačke Socijalističke Republike nastale dvije nove države, Republika Češka i Republika Slovačka, te se ovaj Ugovor sada odnosi i na ove dvije države
9. SLOVAČKA – vidi prethodnu tačku.
10. FRANCUSKA: „Isprave izdate od suda ili drugog nadležnog organa jedne od strana ugovornica i službene izjave, kao što su navodi o upisu akta u javne knjige, ovjera tačnosti datuma, ovjera potpisa koji se stavljaju na privatne isprave, kao i ovjere prijepisa, oslobođeni su legalizacije ili potvrde vjerodostojnosti (apostile) kad ih treba upotrijebiti na teritoriji druge strane ugovornice. (Konvencija između SFRJ i Francuske Republike o izdavanju isprava o ličnom stanju i oslobođenju od legalizacije od 29.10.1969. godine – dio koji se odnosi na pravnu pomoć (Konvencija je objavljena u «Službenom listu SFRJ» – Dodatak broj 3/71, a stupila je na snagu 01.11.1970.godine)
11. GRČKA – Konvencija između FNRJ i Kraljevine Grčke o uzajamnim pravnim odnosima od 18.06.1959.godine (Konvencija je objavljena u «Službenom listu FNRJ»
– Dodatak broj 7/60, a stupila je na snagu 31.03.1960.godine);
12. ITALIJA – Konvencija između FNRJ i Italijanske Republike o uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i upravnim stvarima od 03.12.1960.godine (Konvencija je objavljena u «Službenom listu FNRJ» – Dodatak broj 5/63, a stupila je na snagu 20.01.1967.godine);
13. KIPAR – Ugovor između SFRJ i Republike Kipar o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima od 19.09.1984.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ« Međunarodni ugovori, broj 2/86, a stupio je na snagu 15.02.1980.godine);
14. MAĐARSKA – Ugovor između SFRJ i Narodne Republike Mađarske od 07.03.1968.godine o uzajamnom pravnom saobraćaju (Ugovor je objavljen u
«Službenom listu FNRJ» – Dodatak, broj 3/68, a stupio je na snagu 18.01.1969.godine);
15. POLJSKA – Ugovor između FNR Jugoslavije i Narodne Republike Poljske o pravnom saobraćaju u građanskim i krivičnim stvarima od 06. februara 1960. godine (ugovor je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ – dodatak 3/56).
16. RUMUNIJA – Ugovor između FNRJ i Rumunske Narodne Republike o pravnoj pomoći od 18.10.1960.godine (ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» – Dodatak, broj 8/61, a stupio je na snagu 01.10.1961.godine). Uz ovaj ugovor zaključen je i dodatni Protokol sastavljen 21.01.1972.godine, a dodatni Protokol je objavljen u «Službenom listu SFRJ» – Dodatak, broj 4/73.)
17. RUSKA FEDERACIJA Ugovor između FNRJ i SSSR-a o pravnoj pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 24.02.1962. godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ» – Dodatak, broj 5/63, a stupio je na snagu 26.05.1963. godine). Ruska Federacija je kao pravni nasljednik SSSR preuzela ovaj Ugovor.
18. UKRAJINA I BJELORUSIJA SU IZRIČITO POTVRDILE PREUZIMANJE
OVOG UGOVORA, a prećutno i neke druge države koje su nastale na prostoru bivšeg SSSR.
19. MONGOLIJA – Ugovor između SFRJ i Mongolske Narodne Republike o pružanju pravne pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 08.06.1981.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu FNRJ», Međunarodni ugovori broj 7/82, a stupio je na snagu 27.03.1983.godine);
20. ALŽIR – Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima između SFRJ i Demokratske Narodne Republike Alžir od 31.marta 1982.godine (Ugovor je objavljen u «Službenom listu SFRJ» – Međunarodni ugovori broj 2/83, a stupio je na snagu 20.12.2984.godine);
Stoga, predlažemo najsigurniju varijantu:
- Nakon što posjedujete dokument, na isti stavite Apostile pečat na općinskom sudu
- Izvršite prijevod od strane sudskog tumača Prevedi24 koji ima QR kod
- Vaš dokument će biti prihvaćen svugdje u svijetu